Savjetujemo

14.11. SVJETSKI DAN BORBE PROTIV ŠEĆERNE BOLESTI

14.11. SVJETSKI DAN BORBE PROTIV ŠEĆERNE BOLESTI

Šećerna bolest ili Diabetes mellitus je kronično stanje koje nastaje kad gušterača prestane postupno ili djelomično proizvoditi inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu zbog otpornosti stanica na djelovanje inzulina (inzulinska rezistencija).
Osnovna osobina bolesti je povišena razina glukoze u krvi. Inzulin je hormon od vitalne važnosti kojeg proizvodi žlijezda gušterača u beta-stanicama. Inzulin ima ključnu ulogu za prijenos šećera (glukoze) u stanice.

Osnovni tipovi šećerne bolesti
DIJABETES tip 1
Diabetes tip 1 je autoimuna bolest kod koje beta stanice gušterača proizvode premalo inzulina ili ga uopće ne proizvodi, što znači da šećer iz krvi ne može ući u stanice. Bez inzulina koji prenosi glukozu u stanice, razina šećera u krvi postaje prekomjerno visoka i nastaje hiperglikemija.
Najčešće se dijagnosticira u dječjoj dobi ili adolescenciji. Inzulin je neophodan za preživljavanje i glavno je uporište u terapiji šećerne bolesti tipa 1.
DIJABETES tip 2
Šećerna bolest tipa 2 je daleko najčešći oblik šećerne bolesti - javlja se u 90% slučajeva. Većina oboljelih od tipa 2 proizvodi promijenjene ili čak normalne količine inzulina, ali uslijed poremećaja u stanicama jetre i mišićnog tkiva dolazi do otpornosti na djelovanje inzulina. Inzulin se veže na stanične receptore, ali glukoza ne može ući u stanicu i to stanje je poznato kao inzulinska rezistencija.
I u ovom obliku šećerne bolesti iznimno je važno održavati vrijednost šećera u krvi unutar normalnih vrijednosti.

GESTACIJSKI (TRUDNIČKI ) DIJABETES

Gestacijski dijabetes se može razviti privremeno kada hormoni koji se luče tijekom trudnoće povećavaju rezistenciju prema inzulinu. To se događa u oko 2-5% trudnica. Gestacijski dijabetes se  javlja tijekom druge polovice trudnoće i obično nestaje nakon poroda. Stoga se kod trudnica prate razine šećera u krvi kako bi se rano uočio razvoj dijabetesa.
I u ovom obliku šećerne bolesti iznimno je važno održavati vrijednost šećera u krvi unutar normalnih vrijednosti.

Na dijabetes trebamo posumnjati kada se pojavi

- učestalo mokrenje
- pretjerana i učestala žeđ
- pojačani apetit
- gubitak težine
- umor
- smetnje koncentracije
- povraćanje i bol u trbuhu (često zamijenjeni za simptome drugih bolesti)
- osjećaj bockanja ( „trnci”) u šakama ili stopalima
- zamućen vid, česte upale te sporo zacjeljivanje rana.

Rizični čimbenici nastanka šećerne bolesti su:

- pretilost (80-90 % oboljelih je pretilo)
- opseg struka veći od 80 cm za žene i 94 cm za muškarce
- starija dob (iznad 40 godina učestalost šećerne bolesti raste)
- nedostatak tjelesne aktivnost
- obiteljska sklonost
- pojava šećerne bolesti u trudnoći
- povišeni krvni tlak
- povišene vrijednosti masnoće u krvi
- dugotrajna izloženost stresu

Moguće komplikacije šećerne bolesti

- srčano-žilne bolesti ( koronarna bolest srca koja može uzrokovati srčani udar i moždani udar)
bolesti bubrega (dijabetička nefropatija) koje mogu rezultirati potpunim zatajenjem bubrega i potrebom za dijalizom ili transplantacijom bubrega.

- oštećenja živaca (dijabetička neuropatija) koja može dovesti do oštećenja tkiva (kožnog I potkožnog tkiva) s ulceracijama iIi nekrozama (odumiranjem tkiva), najčešće na stopalima.

- oštećenje vida (dijabetička retinopatija) koje karakterizira oštećena mrežnica oka, a može dovesti do djelomičnog ili potpunog gubitka vida.

Kako prevenirati šećernu bolesti

  • smanjenjem prekomjerne tjelesne težine!
  • umjerenom i redovitom tjelesnom  aktivnošću (npr. hodanje 30 min dnevno)!
  • pravilnom prehranom!
  • redovitom kontrolom razine glukoze u krvi nakon 45. godine!

Postoje namirnice koje nutricionisti i stručnjaci za šećernu bolest savjetuju oboljelima

- Mliječni proizvodi: u jogurtu, siru i mlijeku nalazi se dovoljna količina vitamina D i kalcija. Umjesto sokova bolje je posegnuti za čašom mlijeka ili jogurtom umjesto deserta.
-Zeleno povrće: poput blitve, zelja i repe odlično je za zdravlje srca zahvaljujući folatima, koji snižavaju razine aminokiselina koje mogu povećati rizik od bolesti srca.
-Tamna čokolada: bogata flavonoidima i antioksidansima pomaže u snižavanju krvnog tlaka te lošeg kolesterola.    
-Grah: namirnica bogata vlaknima zahvaljujući kojoj je moguće sniženje kolesterola kao i stabiliziranje šećera u krvi.
-Datulje: bogate antioksidansima, pune vlakana dobar su izbor za dijabetičare.
-Ječam: zdrava žitarica koja pomaže stabilizirati šećer u krvi.

Poželjni dodaci prehrani za dijabetičare

Alfa-lipoična kiselina
 Pored vitamina A, C i E, dobro poznatih po svojim antioksidacijskim svojstvima, dijabetičarima se vrlo često preporučuje uzimanje alfa-lipoične (tioktatne) kiseline.  Riječ je o spoju koji se inače normalno sintetizira u ljudskom tijelu i služi kao kofaktor enzima važnih za metabolički put razgradnje glukoze i dobivanje energije u stanicama. Alfa-lipoična kiselina je snažan antioksidans, a povećava i razinu drugih antioksidansa u tijelu pa se njenim dodatnim unosom ograničava razvoj kasnijih komplikacija. Klinički je dokazano da primjena alfa-lipoične kiseline u bolesnika sa šećernom bolešću značajno poboljšavaju simptomi periferne polineuropatije i smanjuje njeno daljnje napredovanje. Alfa-lipoična kiselina povećava inzulinsku osjetljivost i unos glukoze u stanice mišića te tako doprinosi normalizaciji razine glukoze u krvi. Preporučena dnevna doza iznosi 600 mg i uzima se pola sata prije doručka.
Budući da alfa-lipoična kiselina snažno kelira metalne ione i smanjuje njihovu dostupnost u organizmu, valja naglasiti da je potrebno odvojeno uzimati pripravke s alfa-lipoičnom kiselinom od onih koji sadrže minerale.

Magnezij i krom
 Kliničkim istraživanjima utvrđeno je da oralna suplementacija magnezija u razdobljima od 4 do 16 tjedana povoljno djeluje na metabolički profil dijabetičara, no potrebna je veća razina dokaza o dugoročnoj koristi i sigurnosti primjene.
Od minerala u tragovima, za dijabetičare je posebno značajan krom koji je inače potreban tijelu za normalan metabolizam ugljikohidrata i masti. Kliničke studije su pokazale da suplementacija kroma povećava inzulinsku osjetljivost te poboljšava kontrolu razine glukoze i lipidni status ispitanika, čime je znanstveno potvrđena njegova terapijska vrijednost kod šećerne bolesti. Kao dodatak prehrani obično je dostupan u obliku kromovog pikolinata i uzima se u dozi od 200 μg, iako su studije pokazale da su za dužu primjenu sigurne i dnevne doze do 1000 μg kroma. Osobama oboljelim od šećerne bolesti potrebno je također osigurati dovoljan unos bakra, selena i cinka jer su oni važni za normalno funkcioniranje endogenog antioksidacijskog sustava u organizmu.

Vitamini B-kompleksa
 Osim antioksidativnih vitamina, za dijabetičare su  vrlo važni i vitamini B skupine zbog njihove regulatorne uloge u metabolizmu ugljikohidrata i važnosti za živčani sustav. S obzirom da je u nekih dijabetičara utvrđen nedostatak pojedinih vitamina te uočen povoljan utjecaj suplementacije vitamina B1, B3, B6 i B12 na niz pratećih komplikacija, njihovim se dodatnim unosom može smanjiti rizik nastanka kardivaskularnih oboljenja, neuropatije i retinopatije te ublažiti već postojeći simptomi.

Omega-3-masne kiseline
Klinički je dokazano da omega-3 masne kiseline poboljšavaju razine serumskih triglicerida i lipoproteina u oboljelih od šećerne bolesti, što doprinosi smanjenju rizika od pojave kardiovaskularnih bolesti koji je u dijabetičara 2 do 3 puta veći nego u zdravih osoba. Iako nailazimo na različite preporuke, uobičajene dnevne doze iznose 500-1000 mg.

Čajevi koje mogu uzimati oboljeli od šećerne bolesti
 Zeleni čaj, čaj od: koprive, stolisnika, kamilice, maslačka, mente, srebrne svilenice.

Za sve dodatne informacije i savjete o prevenciji i liječenju šećerne bolesti obratite se svom ljekarniku!
U svim našim ljekarnama vršimo BESPLATNU zamjenu aparata za mjerenje šećera u krvi (staro za novo) i educiramo Vas o njihovom pravilnom korištenju!

Također, u svim našim ljekarnama organiziramo besplatno mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka.
Prijavite se kako bi na vrijeme otkriti ovu tihu, ali opasnu bolest!
 

Pripremila:
Olga Mitar, mag.pharm.

 

Dokumenti