Aktualno

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV HEPATITISA

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV HEPATITISA

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV HEPATITISA

Svjetski dan borbe protiv hepatitisa, bolesti jetre, obilježava se 28. srpnja ove godine, s ciljem da se potakne preventiva, omogući edukacija i bolje razumijevanje virusnog hepatitisa kao problema svjetskog zdravstva.

Povodom Svjetskog dana borbe protiv hepatitisa liječnici podsjećaju da se hepatitis B i C ne može dobiti socijalnim kontaktom s oboljelim, dakle rukovanjem, niti ako radite ili se družite sa takvom osobom. Oba virusa se prenose kontaktom sa zaraženom krvlju, odnosno, ako upotrebljavate korištene igle i šprice, imate nezaštićen seksualni odnos, kao i tijekom porođaja s majke na dijete.

     Od hepatitisa u svijetu boluje oko dvije milijarde ljudi. To je deset puta više nego od HIV-a.

Virusni hepatitis je upalna bolest jetre uzrokovana hepatotropnim virusima tj. virusima koji imaju poseban afinitet prema jetrenom tkivu. Danas je poznato najmanje pet takvih virusa, a još ih je nekoliko u fazi ispitivanja

Hepatitis se manifestira bolom u abdomenu, povišenom tjelesnom temperaturom, povećanom jetrom. Akutno, pa i kronično oštećenje jetre najčešće prolaze bez simptoma. Tek kada se razvije ciroza ili tumor jetre onda se bolest prepozna.

Hepatitis A je akutna upala jetre uzrokovana virusom hepatitisa A. Prenosi se fekalno-oralnim putem te se često naziva i „bolest prljavih ruku”. Nakon preboljele bolesti osoba se potpuno oporavlja i postaje trajno imuna.

Hepatitis A se pojavljuje u svim dijelovima svijeta, ali se uz povremene epidemije češće javlja u slabije razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta (zemlje Afrike, Bliski i Daleki Istok, Južna i Srednja Amerika).

Kao bolest „prljavih ruku”najčešće se pojavljuje u dječjoj dobi. U razvijenim se zemljama zbog boljih socio-ekonomskih uvjeta javlja sve rjeđe te u kasnijoj životnoj dobi. Može se prenijeti i onečišćenom vodom ili hranom koja ne prolazi toplinsku obradu ili je ona nedostatna.

Period od ulaska u organizam pa do pojave prvih simptoma bolesti traje od 2-4 tjedna. Znaci bolesti su povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina i povraćanje te ponekad proljev. Kada temperatura padne, koža i bjeloočnice postaju žute, mokraća tamnija, a stolica svjetlija. Jetra je povećana. Simptomi nestaju nakon 1 do 2 tjedna. Bolest nestaje spontano i nikad ne prelazi u kronični oblik.

Liječenje se sastoji u snižavanju tjelesne temperature, održavanju ravnoteže elektrolita, mirovanja i dijetnoj prehrani. Kod težih oblika bolesti, osoba se smješta u bolnicu.

Pod osnovnu prevenciju spadaju osnovne mjere osobne higijene i higijene okoline – pranje ruku, ispravna voda i hrana.

         Zaraza hepatitisom A se može spriječiti i cijepljenjem i tako stečena zaštita je dugotrajna.

Hepatitis B je zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa B. To je najčešći uzrok kronične virusne infekcije jetre širom svijeta. Pojavljuje se u cijelom svijetu, a najviše je ima u jugoistočnoj Aziji, Kini, tropskim predjelima Afrike, srednjoj i istočnoj Europi, Latinskoj Americi, Sredozemlju i Srednjem istoku.

         Procjenjuje se da je u svijetu oko 200-300 milijuna ljudi zaraženo hepatitisom B.

Hepatitis B se u razvijenom svijetu  najčešće prenosi nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom, zajedničkim korištenjem pribora za intravensko korištenje droga među uživaocima droga, prilikom određenih zahvata u nesterilnim uvjetima (tetoviranje, bušenje ušiju, piercing), zajedničkim korištenjem britvica, četkica za zube itd. U nerazvijenim zemljama najčešće se prenosi vertikalnim putem – s majke na dijete pri porodu.

Kod većine pacijenata nakon akutne faze bolesti, tijelo se samo izbori protiv virusa u 90% slučajeva. No, u nešto manje od 10% slučajeva obrambeni sustav nije u stanju pobijediti virus.

Ako bolest potraje više od 6 mjeseci, naziva se kronični hepatitis. Klinički tijek nakon toga ovisi o količini virusa u tijelu i jačini obrambenih snaga pacijenta.

Prvi simptomi hepatitisa B javljaju se nakon 6 tjedana do 4 mjeseca od ulaska virusa u organizam. Podrazumijevaju simptome slične gripi, bolove u zglobovima i premorenost. Gotovo trećina pacijenata nema nikakve simptome ili su oni vrlo blagi.

Simptomi kroničnog hepatitisa B još su manje izraženi.

Kod kronične infekcije hepatitisom B stalno se inficiraju nove stanice. Zaražene stanice odumiru i zamjenjuju ih nove. Ulazak leukocita u  tkivo jetre dokaz je upale. Leukociti odstranjuju zaražene stanice, ali ne uspijevaju uništiti virus. Odumrle stanice zamijeni vezivno tkivo. Kod uspješnog liječenja vezivno tkivo se može barem djelomično razgraditi.

      Kod pacijenata sa kroničnim hepatitisom velika je opasnost od ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma.

Terapija akutne bolesti je simptomatska – snižavanje temperature, održavanje ravnoteže elektrolita, mirovanje, dijetna prehrana. Kod težih slučajeva, pacijenta se smješta u bolnicu. Terapija kroničnog oblika bolesti provodi se lijekovima koji zaustavljaju umnažanje virusa ili pojačavaju obrambene snage organizma.

Od lijekova se koristi alfa interferon koji inhibira sintezu virusnog proteina i ujedno stimulira imunološki sustav.

U svrhu sprečavanja prenošenja bolesti medicinskim putem vrši se sterilizacija medicinskih instrumenata, kontinuirano se obavlja testiranje davalaca krvi i uzoraka krvi, tkiva i organa.

Važna mjera su i akcije osvješćivanja javnosti – o uporabi kondoma, pravilnom korištenju pribora za intravensko ubrizgavanja droga.

Protiv hepatitisa B postoje cjepiva koja su dobivena genetičkim inženjeringom, što znači da su potpuno pročišćena, sigurna i nemaju neželjenih reakcija, a ukoliko pacijent primi tri doze doživotno ga štite od hepatitisa B. Cijepljenje protiv hepatitisa B , koji je sto puta zarazniji od virusa HIV, obavezan je dio programa imunizacije u našoj zemlji.

Hepatitis C je zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa C. Uzrokuje akutnu ili puno češće, kroničnu bolest jetre, pri čemu je izražena sklonost izazivanja kontinuiranih infekcija. Smatra se da je kronični hepatitis C jedan od najčešćih uzroka presađivanja jetre u odraslih, a na svjetskoj razini i glavni uzrok nastanka hepatocelularnog karcinoma.

Hepatitis C najčešće se prenosi preko direktnog ili indirektnog kontakta s krvlju, vrlo često iniciranjem droga zajedničkim priborom. Rizik postoji i kod tetoviranja ili piercinga, otvorenih rana, korištenjem zajedničkih britvica ili četkica za zube. Pri spolnom odnosu također je moguće prenošenje virusa hepatitisa C, no rjeđe nego kod hepatitisa B. Ukoliko nema kontaminacije krvlju, ne treba se bojati infekcije putem posuđa, čaša ili pribora za jelo.

I kod hepatitisa C simptomi su vrlo oskudni pa većina pacijenata uopće ne zamijeti infekciju. Rijetko kada se pacijent obrati liječniku zbog određenih simptoma, već se najčešće kronična zaraza otkriva sasvim slučajno, prilikom sistematskih pregleda krvi, dobrovoljnog davanja krvi ili transfuzije oboljelom srodniku ili prijatelju, a čak 40 posto pacijenata ne zna na koji se način zarazilo. Spontana eliminacija virusa i izlječenje događa se u 15% slučajeva. U slučaju aktivne zaraze dulje od 6 mjeseci, nastaje kronična infekcija. Ukoliko se pojave, simptomi mogu biti sljedeći: umor, smanjenje radne sposobnosti, bolovi pod desnim rebrenim lukom.

Trajna prisutnost virusa uvjetuje kontinuiranu upalnu aktivnost u jetri, a stupanj oštećenja je varijabilan.

Kod kronične infekcije virus hepatitisa C stalno inficira nove stanice jetre. Bijela krvna zrnca doseljavaju se u tkivo jetre, kako bi uklonile zaražene i odumrle stanice jetre. Odumrle stanice zamjenjuju se tkivom ožiljka. U tom slučaju govorimo o fibrozi jetre, a kasnije i o cirozi. Ovakve su promjene nepovratne.

Liječenje se provodi lijekovima koji sprječavaju umnažanje virusa i jačaju obrambene snage organizma. Upotrebljavaju se interferon alfa i ribavirin. Trajanje i uspješnost liječenja ovisi o genotipu virusa. Kod genotipa 2 i 3 liječenja traje 24 tjedna te je uspješno u 80% pacijenata. Genotip 1 i 4 liječe se 48 tjedana, a izlječenje se postiže kod 45% pacijenata.

Za hepatitis C još uvijek nema učinkovitog cjepiva pa je potrebno pojačati primarnu prevenciju – primjenom mjera smanjenja rizika od infekcije – dosljedno testiranje krvi, krvnih preparata, tkiva i organa davaoca. Važna mjera je i podizanje svijesti opće populacije o rizicima i načinima zaštite.

        Testiranje na hepatitis preporučuje se svim osobama koje spadaju u tzv. rizične grupe.

Kontinuirana edukacija liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je neophodna, kako bi se pacijenti blagovremeno uputili na testiranje i na taj način spriječile daljnje komplikacije.

U Republici Hrvatskoj se od 1999. godine, prema Programu obveznih cijepljenja, protiv hepatitisa B cijepe djeca u 6. razredu osnovne škole, a od početka 2007. godine i sva novorođenčad.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje rutinsko cijepljenje djece. Cijepljenje djece protiv hepatitisa B je najsigurnija, najjeftinija i najuspješnija mjera prevencije, ne samo za djecu već i za pojedine kategorije stanovništva pod povećanim rizikom.

Svaki dvanaesti stanovnik planete kronični je nosilac virusa hepatitisa B ili C, a svaki treći bio je u kontaktu sa jednim od tih virusa. Među rizične situacije u kojima postoji mogućnost izlaganja virusu i nastanka infekcije, spadaju izrada tetovaže, pirsing, stomatološke ili kirurške intervencije obavljene nesterilnim ili nedovoljno sterilnim instrumentima, tretmani kao pedikura i manikura, kao i korištenje sredstava za osobnu higijenu osobe zaražene virusom hepatitisa B i C.

Današnji mladi, generacija su tehnologije i edukacije u pokretu. Pametni telefon (smartphone) postao je dio svakodnevnog života, a pogotovo svakodnevnog života mladih. Mobilna aplikacija koja sadrži edukativni program o spolnom i reproduktivnom zdravlju u Hrvatskoj nije postojala. Potaknuti ovom činjenicom HZJZ i HUHIV u partnerstvu su izradili prvu u Hrvatskoj, inovativnu platformu i mobilnu aplikaciju „Spolno zdravlje”. Ovaj moderan pristup edukaciji mladih na pregledan i zanimljiv način pruža korisne informacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju, uključujući procjenu rizičnih spolnih ponašanja, savjete za odgovorno spolno ponašanje i preporuke za zaštitu zdravlja, testiranje i liječenje, sukladno važećim znanstvenim i stručnim spoznajama.

   „Spolno zdravlje“ je mobilna aplikacija koja ima cilj  da što veći broj mladih preuzme aplikaciju te da se informira  i educira, poduzme odgovarajuće savjete i korake sukladno prepoznatim rizičnim faktorima ili indikacijama za očuvanje vlastitog i tuđeg spolnog i reproduktivnog zdravlja.

 

Pripremila: mr.sc Ina Topić mag .pharm