Svjetski dan tjelesne aktivnosti 06.04. 2018.

Svjetski dan tjelesne aktivnosti 06.04. 2018.

Svjetski dan tjelesne aktivnosti obilježavamo u cilju promicanja tjelesne aktivnosti te kako bi potakli usvajanje aktivnog načina života kao načina održavanja zdravlja.
Ovogodišnji međunarodni moto je „Budi aktivan svaki dan“

Tjelesnu aktivnost možemo definirati kao svako pokretanje tijela nastalo djelovanjem mišića uz potrošnju energije. Tjelesna neaktivnost ili odsustvo tjelesne aktivnosti predstavlja četvrti vodeći rizični faktor za opći mortalitet (uzrokuje 6% smrti globalno). Štoviše, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se kako je tjelesna neaktivnost jedan od glavnih uzroka nastanka raka dojke i debelog crijeva (približno u 21-25% slučajeva), dijabetesa (u 27% slučajeva), te ishemične srčane bolesti (u 30% slučajeva).

Treba zapamtiti važne činjenice, a to je da redovita i odgovarajuča razina tjelesne aktivnosti u odraslih osoba:

- smanjuje rizik obolijevanja od koronarne srčane bolesti, dijabetesa, moždanog udara, hipertenzije, raka dojke i debelog crijeva, depresije, te padova.

- poboljšava zdravlje kostiju i funkcionalno zdravlje.

- ključna je odrednica potrošnje energije, što je temelj energetske ravnoteže i kontrole tjelesne težine.

Preporuke za tjelesnu aktivnost za djecu i mlade u dobnoj skupini 5 -17 godina, koja unaprjeđuje srčano-plućnu i mišićnu kondiciju, zdravlje kostiju te srčano-žilno i metaboličko zdravlje su:

1.    Najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti  na dan.
2.    Većina dnevne tjelesne aktivnosti treba biti aerobna.

Primjeri aerobnog vježbanja su: šetanje, žustro hodanje, trčanje, plivanje, ples, aerobik, vožnja biciklom i romobilom, rolanje i sl. Ovaj oblik vježbanja uključuje veliki broj ponavljanja i male pauze između vježbi.

Preporuke za tjelesnu aktivnost za odrasle u dobnoj skupini 18-64 godine, koja unaprjeđuje srčano-plućnu i mišićnu kondiciju, zdravlje kostiju te može smanjiti rizike pojavljivanja nezaraznih kroničnih bolesti i depresije su:

1.    Najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti tijekom tjedna.
2.    Aerobnu tjelesnu aktivnost treba provoditi u intervalima u trajanju od najmanje 10 minuta.
3.    U aktivnostima za jačanje mišića treba uključiti najveće skupine mišića dvaput ili više puta tjedno.

Preporuke za tjelesnu aktivnost  za starije osobe u dobnoj skupini 65 + godina , koja unaprjeđuje mišićnu i srčano-žilnu kondiciju, zdravlje kostiju i funkcionalno zdravlje te smanjuju rizike pojavljivanja nezaraznih kroničnih bolesti, depresije i gubitka kognitivnih sposobnosti su:

1.    Starije osobe trebaju provoditi 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti tijekom tjedna.
2.    Aerobnu tjelesnu aktivnost treba provoditi u intervalima u trajanju od najmanje 10 minuta.
3.    Slabije pokretne starije osobe trebaju obavljati tjelesnu aktivnost 3 ili više dana u tjednu kako bi              uspostavili bolju ravnotežu i spriječili moguće padove.

Trudnice, babinjače i osobe sa srčanim opterećenjem trebaju potražiti savjet liječnika ili stručne osobe prije nego pokušaju ostvariti preporučene razine tjelesne aktivnosti.

Tjelesna aktivnost zahtjeva dodatni napor. U tom slučaju uzimanje dodataka prehrani može biti korisno. Postoji nekoliko dodataka prehrani na koje valja obratiti pozornost.

1. Željezo
Aerobni trening povećava volumen krvi i s dodatnom tekućinom broj krvnih stanica po mililitru pada. Pravi manjak željeza zahtijeva tretman s dodacima željeza, dok privremeno manji broj eritrocita, koji se viđa u sportaša početnika, obično prolazi sam od sebe.

2. Vitamin D i Kalcij
Vitamin D je neophodan za pravilan rast i razvoj skeleta i ravnotežu minerala kalcija i fosfora. Vitamin D štiti od pojave slabosti mišića. Kalcij je neophodan za rast, održavanje i popravljanje kostiju, regulira rad mišića, važan je za provođenje živčanih impulsa i zgrušavanje krvi. Nedovoljan dnevni unos kalcija i vitamina D smanjuje mineralnu gustoću kostiju i time povećava rizik od nastanka oštećenja i lomova.

3. Glukozamin/Kondroitin/MSM
Osoba koja se profesionalno bavi sportom, ali i rekreacijski, trebala bi konzumirati Glukozamin/Kondroitin/MSM prije svega zbog zaštite hrskavice i zglobova od oštećenja .
Glukozamin je aminošećer, sastavni je dio vezivnog tkiva, kože, zglobova, ligamenata i hrskavice. Glukozamin potpomaže izgradnju hrskavice i vezivnog tkiva te ima protuupalno djelovanje.
Kondroitin je prirodno prisutan u vanstaničnom sadržaju vezivnog tkiva: koštanom tkivu, hrskavici, koži, ligamentima i tetivama. Dokazano je da se primjenom kondroitin sulfata povećava pokretljivost degenerativno promijenjenih zglobova, te smanjuje razina boli.
Metilsulfonilmetan (MSM) jedan je od važnijih izvora sumpora u čovjekovoj prehrani i bitna komponenta sumpornog ciklusa. Osim toga redovito uzimanje MSM-a dokazano ublažava učinke oksidativnog stresa koji se javlja u procesu vježbanja i fizičkog napora. MSM čini naše stanice više propusnima, omogućava toksinima i otpadnim tvarima lakši izlazak iz stanica, istovremeno omogućavajući hranjivim tvarima bolju apsorpciju u stanice. MSM stabilizira staničnu membranu, sakuplja slobodne radikale i tako smanjuje upalu.

Ukoliko imate dodatna pitanja o dodacima prehrani koji su važni za zdravlje kostiju i vezivnog tkiva, obratite nam se za savjet.

Pripremila:
Olga Mitar,mag.pharm.