SVJETSKI DAN BORBE PROTIV OSTEOPOROZE

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV OSTEOPOROZE

 

Svjetski dan borbe protiv osteoporoze obilježava se svake godine 20.listopada s ciljem podizanja svijesti javnosti o sprječavanju, otkrivanju i liječenju te teške bolesti.

Osteoporoza je jedna od najraširenijih bolesti današnjice jer zahvaća 8-10% populacije (oko 25 milijuna žena i 12 milijuna muškaraca). Najveći broj oboljelih ostaje neprepoznat jer se bolest dijagnosticira tek u 20-25% slučajeva. Obzirom da je bolest bez simptoma sve do pojave prijeloma, govori se o tihoj epidemiji. Osteoporoza puno češće  zahvaća žene, kod kojih znatan gubitak koštane mase započinje nakon menopauze.

Osteoporoza je metabolička, sistemska bolest koštanog tkiva, karakterizirana smanjenom koštanom masom i poremećajem mikroarhitekture koštanih gredica, povećanom lomljivosti kostiju i povećanim rizikom od patoloških fraktura (kompresivni prijelomi kralježnice, vrata bedrene kosti i distalne podlaktice). Prate ju bol u leđima, pojava grbe na leđima i gubitak na visini.

Čimbenici rizika za razvoj osteoporoze na koje se može utjecati su: dugotrajno nizak unos kalcija, vitamina D i bjelančevina, pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola i kave, BMI<19, nedostatak estrogena, nedostatna tjelesna aktivnost. Postoje i rizici na koje se ne može utjecati kao što su: genetika, ženski spol, visoka dob i rasa.

Zlatni standard za dijagnozu osteoporoze je denzitometrija (DXA) kojom se određuje mineralna gustoća kosti, procjena rizika prijeloma i praćenje učinka liječenja. Prednosti denzitometrije su kratko trajanje, visoka preciznosti i minimalna doza zračenja.

Lijekovi koji se koriste u liječenju osteoporoze djeluju tako da smanjuju koštanu resorpciju i potiču stvaranje nove kosti. Važno je pridržavati se pravilnih uputa o korištenju lijekova kako bi se postigao što bolji učinak i kako bi se smanjila mogućnost nastanka nuspojava.

U terapiji osteoporoze najvažnija je prevencija koja se temelji na pravilnoj prehrani, uzimanju preparata kalcija i redovitoj tjelesnoj aktivnosti.

Odrasli zdravi ljudi trebaju od 800-1000 mg kalcija na dan. Ženama nakon pedesete godine života preporučuje se oko 1200 mg kalcija na dan, a osobama koje pate od osteoporoze preporučuje se 1500 mg kalcija na dan, uz uvjet da se u anamnezi ne bilježi pojava bubrežnih kamenaca. Također je potrebno unijeti 400-800 IU vitamina D na dan koji poboljšava apsorpciju kalcija iz hrane i potiče njegovu ugradnju u kost. Ključni izvor vitamina D u organizmu je izlaganje sunčevim zrakama. Masne ribe poput lososa, skuše, srdele bogate su vitaminom D. Žumanjak je također dobar izvor D vitamina.

Mlijeko i mliječni proizvodi su najbogatiji izvor kalcija. U 200 mL mlijeka ili jogurta ima oko 240 mg kalcija. Od te količine apsorbira se oko trećina. Izvori kalcija uz mlijeko i mliječne proizvode  su špinat, soja, zob, brokula, bademi, naranče, suhe šljive, sezam, orasi, zeleno lisnato povrće, sitna riba koja se jede s kostima, npr. srdela i konzervirani losos. Kalcij primijenjen u dodacima prehrani dolazi u više oblika. Kalcij iz kalcijevog citrata pokazao je najbolju apsorpciju iz crijeva, ne izaziva želučane smetnje ni nadutost, pa je proizvod odabira za osobe s probavnim smetnjama. Kalcijev citrat ima bolju iskoristivost od kalcijevog karbonata koji se slabije resorbira i može izazvati nadutost te ga je bolje uzimati nakon jela. Preporuka je uzimanje malih doza kalcija (500 mg ili manje) nekoliko puta na dan kako bi se poboljšala apsorpcija.

Potrebno je izbjegavati:

- "Brzu" i prerađenu hranu zbog sadržaja soli koja potiče gubitak kalcija i slabljenje kostiju.

- Gazirana pića koja pojačavaju izlučivanje kalcija mokraćom.

- Alkohol i kavu zbog sadržaja kofeina koji „ispire“ kalcij iz kosti.

- Pušenje jer ubrzava gubitak koštane mase, smanjuje tjelesnu težinu, dovodi do pojave ranije menopauze.

Važno je provoditi redovitu tjelesnu aktivnost (preporučuje se hodanje, penjanje, vožnja biciklom, aerobik) jer osim jačanja kostiju poboljšava koordinaciju te povoljno djeluje na smanjenje mogućnosti gubljenja ravnoteže i padova. To je osobito važno kod starijih ljudi koji su zbog nekih drugih pridruženih zdravstvenih stanja njima skloniji (oslabljen vid, vrtoglavice, demencija). Važno je naglasiti da tjelesna aktivnost mora biti kontinuirana i prilagođena psihofizičkim mogućnostima pojedine osobe.

Osteoporoza zahtjeva dugogodišnje praćenje i liječenje. Pravovremenim otkrivanjem i ispravnim liječenjem prevenira se 50% svih osteoporotičnih prijeloma i poboljšava se kvaliteta života bolesnika.

Ukoliko imate dodatna pitanja o osteoporozi, o lijekovima koji se koriste u terapiji ove bolesti te o dodacima prehrani dostupnim u ljekarnama slobodno nam se obratite za savjet!

Pripremila:

Lana Vinčić, mag.pharm.