Svjetski dan borbe protiv hepatitisa, bolesti jetre, obilježava se 28. srpnja, s ciljem da se potakne preventiva, omogući edukacija i bolje razumijevanje virusnog hepatitisa kao problema svjetskog zdravstva.

Obilježavamo ga  s ciljem podizanja svijesti javnosti o javnozdravstvenom značaju virusnih hepatitisa, prvenstveno hepatitisa B i C, na dan rođenja Barucha S. Blumberga – američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Aktivnosti obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana hepatitisa usmjerene su prema pozitivnim promjenama u prevenciji i liječenju ovih infekcija, kako bi se pridonijelo postizanju glavnog cilja prve Globalne zdravstvene strategije 2016.–2021. – eliminaciji virusnih hepatitisa u budućnosti. Aktivnosti uključuju poticanje pojedinaca, partnera i javnosti te izgradnju i jačanje političke volje za provedbu Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima koju je SZO usvojila na Općoj skupštini 2016. godine  koji uključuju eliminaciju virusnih hepatitisa u sljedećih dvanaest godina.

Slogan i poruka ovogodišnje kampanje Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskog saveza za hepatitis glasi:
Pridružite nam se na Svjetskom danu hepatitisa 2018. u potrazi za pronalaženjem „nestalih“ milijuna ljudi koji žive s virusnim hepatitisom a da to ne znaju.
Od 325 milijuna ljudi koji žive s virusnim hepatitisom globalno, više od 290 milijuna (to jest 9 od 10!) živi s hepatitisom B ili hepatitisom C a da toga nisu svjesni i ne znaju za svoju bolest.

Virusni hepatitis akutna je ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S virusnim hepatitisom žive stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan  javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije.

Virusi hepatitisa A i E  prenose se oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda.
Hepatitis A, koji se naziva još i „zarazna žutica“, tj. bolest „prljavih ruku“, uzrokuje akutnu, prolaznu bolest i u Hrvatskoj se pojavljuje samo sporadično.  

Virusni hepatitisi B i C,  koji se prenose zaraženom krvlju i tjelesnim tekućinama često imaju blage simptome ili oni čak izostaju, ali kad prijeđu u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre.

Hepatitisi B i C javljaju se u svim dijelovima svijeta, a njihova učestalost uvelike varira od jednog zemljopisnog područja do drugog, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih geografskih područja.
U svijetu od kroničnog hepatitisa B ili C boluje oko 325 milijuna ljudi i to 257 milijuna ljudi od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijun od kroničnog hepatitisa C.

Hepatitis godišnje uzrokuje smrt više od 1,3 milijuna svjetske populacije – što je jednako smrtnosti od HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije zajedno.
Kronični hepatitisi B i C glavni su uzrok nastanka ciroze i raka jetre te najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi.

Aktivnosti koje pridonose eliminaciji hepatitisa su: povećanje svjesnosti, edukacija i informiranje, testiranje i pravovremeno dijagnosticiranje, liječenje, ciljane prevencije koje se odnose na rutinsko cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, te prevencija rizičnog korištenja droga (programi smanjenja štete).

Svaka aktivnost koja pridonosi prevenciji ili liječenju virusnih hepatitisa, korak je bliže eliminaciji tih bolesti.

Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije o 28 zemalja koje su značajno pogođene hepatitisima pokazuje da aktivnosti usmjerene ka eliminaciji hepatitisa, usprkos brojnim izazovima, daju vidljive rezultate. 
Hepatitis B može se uspješno spriječiti cijepljenjem, dok je kronični hepatitis C danas izlječiv, zahvaljujući lijekovima nove generacije, što daje nadu da se u budućnosti hepatitis može eliminirati. No, potrebna je veća razina osviještenosti i razumijevanja rizika i mjera zaštite, važnosti prevencije, pravovremenog dijagnosticiranja i uključivanja oboljelih u skrb i liječenje, koje nisu jednako dostupni u svim zemljama.

Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od hepatitisa.
Uz dostupnost suvremenog liječenja, uključujući dostupnost novih, izravno djelujućih antivirusnih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa C koji su na listi HZZO-a od 2015. godine te poboljšanjem epidemiološkog praćenja, procijepljenosti i dijagnosticiranja, zajedničkim djelovanjem zdravstvenog sustava, stručnjaka, pacijenata, zdravstvene administracije, zajednice i organizacija civilnog društva, Hrvatska ima veliku mogućnost uklopiti se u realizaciju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije.

Potrebno je nastaviti s dosadašnjim mjerama i kontinuirano poboljšavati nacionalni dogovor prevencije i liječenja hepatitisa B i C.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj od kroničnog hepatitisa C boluje oko 40.000, a od kroničnog hepatitisa B oko 25.000 ljudi. Hrvatska nije zemlja s velikom učestalošću hepatitisa B i C u općoj populaciji, no neke su skupine građana izložene većem riziku od zaraze (osobe koje injektiraju droge, osobe koje često mijenjaju spolne partnere).
Posljednjih se godina u Hrvatskoj bilježi dvjestotinjak prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa C i stotinjak prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa B godišnje.
Zahvaljujući cijepljenju, broj djece oboljele od kroničnog hepatitisa B značajno se smanjio (sa 4,7 % prije uvođenja cijepljenja na 1,3 % 2015. godine), prevenirajući svake godine oko 4,5 milijuna novih zaraza hepatitisom B kod djece. Međutim, nove se infekcije i dalje pojavljuju, uglavnom virusom hepatitisa C. Oko 1,8 milijuna ljudi svake godine oboli od hepatitisa C, najčešće kao posljedica injektiranja droga ili zaraze u zdravstvenim ustanovama u nekim zemljama.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad. Otkad je cijepljenje uvedeno u program obveznog cijepljenja u Hrvatskoj (2009. g.), učestalost hepatitisa B smanjila se za 79 %, a najveći dobno-specifični pad učestalosti zabilježen je kod djece i adolescenata, a zatim u mladih odraslih osoba. Nažalost, u proteklih pet godina bilježimo blagi kontinuirani pad procijepljenosti, koji je izraženiji u zadnje dvije godine.

Veliki broj ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B ili C ne zna da je zaraženo (90 % oboljelih od hepatitisa B i 80 % oboljelih od hepatitisa C), a samo je manjem broju onih kojima je dijagnosticirana infekcija dostupno liječenje, pogotovo u zemljama s niskim i srednjim prihodima.  Ako se ne liječe, oboljeli su izloženi riziku od razvoja ozbiljnih komplikacija i teškog narušavanja zdravlja te mogu nesvjesno prenijeti virus na druge osobe. Stoga je potrebno povećati broj testiranja osoba koje su izložene većem riziku za te infekcije i povećati broj oboljelih koji primaju terapiju, kako bi se postigao globalni cilj do 2030. godine: 90 %-tno smanjenje broja novozaraženih u svijetu, 65 %-tno smanjenje smrtnosti te 80 %-tno povećanje stope liječenja.

Hrvatska nacionalna kampanja „Sve o hepatitisu“ od početka do kraja srpnja provodi se preventivnim porukama na plakatima, lecima i spotovima.
Platforma i aplikacija “Sve o hepatitisu“ izrađene su u informativne i obrazovne svrhe, u cilju poboljšanja informiranosti i razumijevanja važnosti odgovornog ponašanja, zdravog stila života i zaštite od infekcija virusnim hepatitisima.
Aplikacija na pregledan i zanimljiv način pruža korisne informacije sukladno važećim znanstvenim i stručnim spoznajama o jetri, virusnim hepatitisima A do E (stavljajući naglasak na hepatitis B i hepatitis C), načinima prijenosa, rizicima za zarazu testiranju, liječenju i zaštiti.
Pridružite nam se na Svjetskom danu hepatitisa 2018. kako bi pronašli milijune oboljelih koji ne znaju da boluju od hepatitisa.

Pripremila:
Mr.sc.Ina Topić mag.pharm.