Aktualno

LISTOPAD - MJESEC BORBE PROTIV RAKA DOJKE

LISTOPAD JE MJESEC BORBE PROTIV RAKA DOJKE  kada se javnost upozorava na važnost ranog otkrivanja raka dojke, prevencije ove bolesti, pravovremenog liječenja te skrbi za oboljele.

7. listopada obilježen je Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Republici Hrvatskoj, a tom prigodom  izneseni su najnoviji podaci i procjene o incidenciji i mortalitetu od ove bolesti.

Što je rak dojke?

Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.

Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu te predstavlja velik javnozdravstveni problem.

Više od 355.000 žena u zemljama članicama EU će se prema procjenama u 2020. godini suočiti s dijagnozom raka dojke (13,3% od svih dijagnoza raka), koji postaje najčešći (16,5%) maligni uzrok smrti u žena.

I u Hrvatskoj rak dojke najčešće je sijelo raka od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka, a ujedno je i vodeći uzrok smrti zbog raka u žena. 

Svakoj jedanaestoj ženi u Republici Hrvatskoj prijeti rak dojke, a u sljedećim godinama za očekivati je daljnji trend porasta oboljelih.

 

Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježeno je 2767 slučajeva raka dojke , a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2019. godini 752 žene.

Srećom, u usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je po ukupnoj smrtnosti od raka dojke kod žena ispod prosjeka EU-27 (16. mjesto).

Tko može dobiti rak dojke?

Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama.

Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježeno je kod muškog spola.

Koji su uzroci i rizični čimbenici za nastanak raka dojke?

Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.

Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su:

Dob
Prva menstruacija prije 12-godine života
Menopauza nakon 50-godine života
Nerađanje ili rađanje poslije 30-godine života
Pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika
Prethodna bolest dojke

Povećan rizik za rak dojke vezan je uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim:

Nezdrava prehrana (visok udio masnoće u hrani)
Pretilost
Povećana konzumacija alkohola
Pušenje
Izloženost radioaktivnom zračenju

Valja naglasiti da se već četvrtu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj  bilježi pad mortaliteta od raka dojke.

Ovi povoljni trendovi rezultat su organiziranog programa probira , ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.

Dobrobit programa probira potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija koja ih ističe kao jedan od najučinkovitijih alata u smanjenju smrtnosti od raka dojke.

SZO procjenjuje da je kod dobro organiziranih programa probira očekivano smanjenje smrtnosti oko 20%.

Stoga zemlje koje su još 80-ih godina prošlog stoljeća ( Švedska, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo ) uvele programe probira na rak dojke, danas bilježe najniže stope mortaliteta od raka dojke.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke.

Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 – 69 godina. 

 

Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke.

Ciljevi Programa su smanjiti smrtnost od raka dojke za 15-25%, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

 Do sada je završeno 5 ciklusa pozivanja žena, s odazivom oko 60%, te je otkriveno preko 6.000 novih karcinoma dojke.

Mamografija

Osnovna metoda probira je mamografija – rentgenski pregled dojki kojom se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.

Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice.
Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da mamografija ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.
Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života.

Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika, preporuča se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda.

Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96%.

Samopregled dojki

Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje grudi.

Najbolje je da žena obavi pregled tjedan ili dva nakon početka mjesečnice, a ako žena nema više mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti.

Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove:

otkrivanje kvržice pri opipu,

zadebljanje u dojci,

povećanje jedne dojke,

bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki,

iscjedak iz bradavice,

bolovi u dojci
 

Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma , obavezno se treba obratiti liječniku.

Uvođenjem mamografskog probira značajno je povećan udio slučajeva koji su otkriveni u ranom stadiju što značajno doprinosi smanjenju smrtnosti , a to je i glavni cilj populacijskog programa ranog otkrivanja raka.

Zato je od najveće važnosti poticati žene da se odazovu na preventivne preglede.

Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. 

ODAZOVITE SE NA MAMOGRAFSKI PREGLED! RANO OTKRIVANJE SPAŠAVA ŽIVOT!

 

PRIPREMILA: Ana Radić Filipović, mag. pharm.